Da li znate da je skoro pa svaka druga firma koja je registrovana u Velikoj Britaniji ustvari porodični posao? Na godišnjem nivou, porodične firme doprinose razvoju privrede i tržištu sa prifitom većim od 180 biliona funti pa je nemoguće da se ne zapitate – šta je to tako posebno u poslovanju porodičnih firmi i da li je to model poslovanja budućnosti?

Neki uspješnost poslovanja porodičnih firmi pripisuju činjenici da, naročito one manje, rade na potpuno drugačiji način gdje im profit nije najbitnija stavka. Neki, opet, imaju potpuno suprotnu teoriju da im je zbog bitnosti profita i preživljavanja potreba za „preživljavanjem“ veća i da se upravo iz tog razloga efektivnije obavljaju radne zadatke.

Neke od najvećih firmi na svijetu su porodične i svaka od njih ima svoju jedinstvenu priču i razvojni put koji je doveo do uspjeha.

Samsung – nek’ ostane unutar porodice

Tržišni gigant, Samsung, osnovan je 1938. godine. Glavno i odgovorno lice i investitor bio je Lee Byung-chul koji se tih godina upuštao u različte priče i poslovne poduhvate, od životnih osiguranja preko tekstila pa sve do proizvodnje hrane da bi na kraju, u kasnim šezdestim evetnaestog stoljeća shvatio da potencijal leži u ulaganju u industriju elektronike i to je početak velike Samsung priče.

Lee je bio ključna osoba zadužena za rast i razvoj firme, sve do smrti 1978.godine nakon čega je posao i sve poslovne obaveze preuzeo njegov sin, Lee Kun-hee junior. Samsung je jedan od ključnih igrača na tržištu kada je u pitanju digitalna revolucija u periodu od 1995-2007 godine. Danas, vrijednost ove firme se procjenjuje na više od 12 biliona američkih dolara a porodica je smještena na sami vrh Forbesove liste najbogatijih i najuticajnijih u svijetu. Vrijednost imovine čini 17% ukupnog bruto doprinosa Sjeverne Koreje. Sve je ostalo unutar porodice, Boo-jin i Jae-young, sin i kćerka pokojnog Leea su nastavili očevim stopama i radili na razvoju firme na temeljima koje je otac postavio.

Volkswagen – problemi na samom vrhu?

Volkswagen je upečatljiv primjer lošeg vođenja firme u kojoj postoje različita neslaganja ali i osvete između članova samog vrha rukovodstva. Šta se dešava u takvim situacijama?

Relacija Volkswagen/Porche je jedan od najboljih primjera kako se ne treba ponašati i kako ne treba voditi firmu ali je u isto vrijeme i najkomplikovaniji koji ćete pronaći i svaki pokušaj razumijevanja i otpetljavanja te priče će da padne u vodu. Ferdinandu Piechu, unuku Ferdinanda Porchea, idejnog tvorca, pronalazača i osnivača Porschea izglasano je nepovjerenje nakon što je iskoristio priliku i javno prozvao svog prvog rođaka Wolfganga Porschea.  Piech i dalje posjeduje 10% dionica u Porscheu. Zajedno sa ostalim članovima porodice čini dio od 50,7% vlasništva nad dionicama koji imaju i dio vlasništva nad imovinom Volkswagena čija vrijednost, ni udruženo, ne bi prelazila 20%.

Da li vam je sad jasno o kakvom i koliko komplikovanom sistemu je riječ?

Nike – kakav otac, takav sin

Mnogo jednostavniji model vlasništva i funkcionisanja porodične firme je nasljedstvo, situacija u kojoj nova generacija preuzima posao od stare, odnosno dijete od roditelja. I upravo se to desilo i u Nikeu. Phil Knight je 1964. godine pokrenuo i vodio firmu sve do 2015. Godine kada je odlučio da ga u poslu zamjeni sin Travis – uspješni biznismen proizvodne kompanije Laik. Porodična radicija i poslovanje se jednostavno nastavilo.

Taj potez je donekle iznenadio, naročito zbog činjenice da je sve do 2013 godine Knight mislio da njegov sin nikada neće preuzeti poslovanje firme budući da su u interesi oduvijek išli u drugom pravcu, ali, na sveopšte iznenanđenje, ipak se dogodilo drugačije. Knights je za medije uvijek govorio kako hrabri sina da se bavi čim god želi i da nikad neće biti u obavezi da nastavi sa porodičnim poslovanjem pa je možda upravo to i dovelo do promjene dok je Travis u nekoliko navrata izjavio kao je on Nike i Nike je on i da su zajedno rasli i razvijali se te da je upravo to jedan od razloga zašto je odlučio preuzeti porodično poslovanje.

Zašto se porodične firme vraćaju na tron poslovanja?

Recesija iz 2008. godine nas je sve naučila da potreba za stvaranjem vrijednosti akcionara nije najpametnije rješenje i da često takve odluke mogu biti skuplje nego li to iko predvidi.  Poslovanje u smislu zadovoljavanja osnovnih potreba i održavanje ko takvo zna biti teško i zamorno, dramatično i demotiviše ali je zapravo upravo to ključ uspješnog poslovanja jer se poslovna struktura porodičnih firmi pokazala kao efektna, čak i u vrijeme krize kada  je najmanji broj propalih firmi upravo porodične.

Ne, takav poslovni model nije zastario i vraća se na velika vrata u proteklih nekoliko godina a kako neki stručnjaci previđaju, procenat će biti sve veći i veći. Porodične firme imaju dugoročnost bez obzira na sve prepreke sa kojima se možda ne bi susretali da primjenjuju neki drugi poslovni model. Bilo kako bilo, držite stvari preduzetnički, bez obzira na upranu strukturu firme, vjerovatno će vaša sljedeća generacija da bude zahvalna na tom.

izvor: https://www.virgin.com/entrepreneur/how-worlds-most-successful-family-businesses-operate