Najstarije i najbogatije američke porodice se već više od dva stoljeća održavaju, prilagođavaju i proširuju svoje poslove i, globalno posmatrajući, prvi su u svijetu kada je u pitanju  porodični model poslovanja.

Na listi 200 najbogatijih Amerikanaca na svijetu, Forbes je uvrstio čak 15 “porodičnih” poslova, a mnogi od njih su europski imigranti koji su svoje poslove započeli još početkom 19. stoljeća došavši u Ameriku po svoj komad sreće.  Među prvih 25 najbogatijih i najuspješnijih je čak sedam onih čiji poslovi postoje još od vremena Thomasa Jeffersona.

Prvi među njima je E.I. du Pont, politički izbjeglica koji je iz Francuske došao u Sjedinjene Američke Države davne 1802. godine gdje je odlučio da pokrene vlastiti posao. Du Pont je bio pronalazač baruta i u Delawaru je pokrenuo vlastiti posao. Do 1820. Je važio za vodeću firmu i bio prvi snabdjevač baruta za američku vladu. Potražnja za barutom je rasla i u narednom periodu, naročito razvojem i sve većom izgradnjom puteva, kanala i pruga. Do kraja 1900. godine, ova firma je svoje poslovanje proširila i prerasla u hemijskog giganta koji je zadužen i za uvođenje, izradu i  proizvodnju najlona. Porodica Du Pont trenutno nije većinski vlasnik, ali njeni članovi posjeduju 8% dionica vlasništva.

Rockefelleri – predvođeni Johnom D. Rockfelerom pronalaze naftu, a Mellonsi, na čelu sa irskim imigrantom Thomasom Mellonom pokreću posao kupovine i prodaje zemljišta i nekretnina. Joseph Pulitzer, E.W. Scripps i M.H. Young su samo neka imena koja slijede u narednim godinama zlatnog doba Amerike kada je u pitanju pokretanje  vlastitih poslova koji su se razgranali i proširili do nezamislivih veličina. Zlatna groznica je značila više kopača i pronalazača zlata što je prethodilo jednoj potpuno novoj industriji – proizvodnji jeansa i tada Levi Strauss pokreće, sada već legendarnu Levi’s kompaniju. Porodicama Bush i Coorso tadašnji tehnološki napredak omogućava da pokrenu vlastite poslove i proizvodnju piva a da u blagodatima zarade od istog uživaju i danas.

Potpuno je očekivano da se bogatstvo takvih porodica prenosi dalje, s koljena na koljeno, pa je potpuno logično bilo da se posao ili nastavi ili da ga preuzme neko drugi, a da članovi koji to treba da rade pronađu neka nova radna mjesta i karijere.

Neke najuspješnije američke priče i porodična poslovanja nastala tih godina su do kraja 19. vijeka ipak završili svoj put prodajom i predajom trećem licu. Jedna takva je i porodica Vanderbilts koji su do 1900. godine svoju imperiju izgradili zahvaljujući uspješnom poslovanju izgradnje željezničkog sistema u SADu ali, daljim razvojem metoda transporta, modernizacijom puteva ali i neumjerenim trošenjem i lošim poslovanjem, kompanija je doživjela svoj krah.

Porodica Strohs je 1850. počela proces proizvodnje vlastitog piva a do 1988. godine, njihovo bogatstvo se procjenjivalo na više od 700 miliona dolara. Posao se uspješno razvijao sve do početka 1990ih godina kada je nasljednik posla odlučio sve da proda i prepusti proces poslovanja nekom drugom.

Iako je 1880. “čelični baron” Carnegie imao posao vrijedan 350 miliona dolara, što je u današnjoj vrijednosti više od od 4  biliona, ipak je odlučio da većinu donira u dobrotvorne svrhe a samo jedan dio ostavio kao naslijedstvo supruzi i ćerki. Četvrta generacija Carnegies porodice se danas bavi nimalo posebnim administrativnim poslovima.

A koje su najbogatije porodice na Forbesovoj listi?

1. 1802: Du Pont – $14.5 billion
2. 1841: Mellon – $11.5 billion
3. 1858: Rockefeller – $11 billion
4. 1864: Donnelley – $1.6 billion
5. 1865: Cargill/MacMillan – $45 billion
6. 1865: Milliken – $4.4 billion
7. 1865: De Young – $2.5 billion
8. 1870: Brown – $12.8 billion
9. 1873: Coors – $4 billion
10. 1873: Haas – $3.7 billion
11. 1876: Busch – $13.5 billion (beer)
12. 1878: E.W. Scripps – $7.2 billion
13. 1878: Pulitzer – $1.6 billion
14. 1881: Shea – $2.5 billion
15. 1882: Dorrance – $13.6 billion

izvor: https://www.forbes.com/sites/katiasavchuk/2015/07/01/americas-oldest-billion-dollar-family-fortunes/#6498cff240f6